Nova pismenost mladih

Prema Rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića, pismenost je poznavanje slova, vještine čitanja i pisanja; vještina stvaranja tekstova, vještina pravilnog i smislenog pisanja. U današnjem, informacijskom vremenu, dobila je posve novu interpetaciju.
Novu pismenost stvara i dirigira internet koji, uz bezbroj dobrih stvari, donosi i nemali broj onih manje dobrih. Stoga je potrebno znati s kim naša djeca razmjenjuju poruke, komu se povjeravaju, tko su im internetski poznanici i prijatelji.
Koliko smo i jesmo li uopće pismeni da bismo razumjeli jezik kojim se naša djeca svakodnevno služe? Sve češće se susrećemo s nepoznatim riječima, izrazima i kraticama, a nerijetko smo potpuno isključeni iz komunikacija mladih. Kako bismo to barem malo promijenili, donosimo prikaz zanimljivog istraživanja koje je provela dipl. knjižničarka Grozdana Ribičić, voditeljica Odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu. Rad je objavljen i na mnogim stručnim skupovima prezentiran pod naslovom INTERNET – zrcalo nove tinejdžerske pismenosti.
Autorica navodi mišljenje stručnjaka da ćemo „za dvadesetak godina s našim današnjim znanjima biti nepismeni“ te tvrdi: “Očito moramo postati svjesni činjenice da naše znanje zastarijeva te ga moramo nadopunjavati ili nadomještati novim.“
Prenosimo pitanje koje je postavila anketiranim tinejdžerima s napomenom da su svi njihovi odgovori bili ispravni.

Znate li što je:

• Emotikon

•  Link

• FAQ

• Spam

• Blog

• Haker – kreker - lamer

• MySpace, Facebook, Twitter...- razlike

• Banner

• Cyberbullyng

Odrastajući u okružju izuzetnog tehnološkog razvoja, globalizacije i komunikacijske revolucije, novi se naraštaj „susreće s jezikom koji više nije standardni jezik, nego skraćeni, šifrirani jezik, sa zasebnim dijelovima teksta koji zapravo ukidaju sve dosadašnje predstave o tekstu. Više se ne plete nikakva tekstura, ne postoji glavni tekst, nego samo osamostaljene strukture poruka.“  (Danko Plevnik: “Čitatelj 21. stoljeća: pionir ili žrtva?”)

Nova pismenost podrazumijeva i novi, virtualni/internetski stil. U većini slučajeva on je neformalan i površan, a glavno pravilo je da nema pravila. Učestale jezične pojave u komunikaciji mladih su:

• korištenje kratica i akronima         

• nestandardno i često korištenje interpunkcijskih znakova

• korištenje emotikona (emoticons), simbola za određeno raspoloženje

•  pisanje poruka bez velikih slova

•  hrvatski jezik bez dijakritičkih znakova (č, ć, dž, đ, š, ž)

• prečesta uporaba riječi iz engleskoga jezika

• neizostavno korištenje neologizama, u suvremenim medijima općeprihvaćenih riječi (spam, bann, haker, kreker, lamer, spika, guru, boss, pila, topic...)

• kombiniranje različitih jezika i stilova

Tipične poruke mladih izgledaju ovako:

......fali mi taj family fun, pets i ovaj neki novi seasons, godisnja doba...ostale imam... veliki pozz....  

.....ewo me s nowostima....**u proteklih nekoliko days....al bum samo za yesterday pisala=) jer ...hmmmm......JE BILA THE BEST SATURDAY F MOM ZIVOTU!!! ....ajde....skoro the best=)**hehehe

ne znam brato... ali evo shta znam... 90% ljudi na ovom forumu su sa pinkejbla.... i shta chesh ocekivat od pinkom performansi__ ljudi... nemaju puno izbora.,.. jedino sto mogu s vakim linkom jes da ovdjepostaju... a evo posto je malo off topikk, pisao sam utterly nepravilno da se bar malo uklopim (naglasak na se).. .. . .. ..??štas reko

Najčešće kratice i akronimi

Emotikoni (emoticons)

UNESCO je, obilježavajući Međunarodni dan pismenosti, objavio: „Pojam pismenosti nije više vezan samo uz sposobnost čitanja i pisanja, nego je zašao u sva područja života i označava sposobnost pronalaženja, razumijevanja i korištenja informacija u svrhu boljeg osobnog napredovanja u obrazovanju, zdravlju, radu, kulturnom i društvenom životu.“ 

Pismenost mladih oblikuju obitelj, škola, knjižnica i novi komunikacijski mediji (mobilni, internet, digitalna tehnologija). U vrijeme kada skoro svako dijete ima mobitel, računalo i pristup internetu, drugi čimbenici razvoja pismenosti kao da „padaju“ u drugi plan. Na nama je naučiti ih koristiti navedene medije ne samo kao izvore zabave nego i kao izvore znanja. A da bismo to mogli, trebamo naučiti njihov internetski/virtualni jezik.